Državna himna Sovjetskog Saveza
Himna Sovjetskog Saveza | |
---|---|
Državna himna SSSR | |
Tekst | Sergej Mihalkov Gabrijel El-Registan |
Muzika | Aleksandar Aleksandrov |
Usvojena | 1945. |
Himna Sovjetskog Saveza u izvođenju orkestra Crvene armije Problemi sa slušanjem datoteke? Pogledajte pomoć. |
Himna Sovjetskog Saveza zamenila je Internacionalu 15. marta 1944. godine.[1] Stihove je napisao Sergej Mihalkov zajedno sa Gabrijelom El-Registanom, dok je muziku komponovao Aleksandar Aleksandrov. Verovalo se da će sovjetskim vojnicima više odgovarati himna koja je posvećena samo Sovjetskom Savezu pre nego Internacionala posvećena svetskom radničkom pokretu. Pesmu je prvobitno napisao Vasilij Lebedev-Kumač 1939. kao himnu Boljševičke partije sa stihovima napisanim u aleksandrincu.
Staljin je prvobitno spomenut u stihovima, ali su nakon njegove smrti 1953. i procesa destaljinizacije, ti stihovi bili nepoželjni. Od tada pa do 1977. himna se svirala bez teksta. Izmenjeni stihovi bez referenci na Staljina i Drugi svetski rat su odobreni 1977.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija je usvojila novu nacionalnu himnu. Godine 2000. stara sovjetska himna je ponovo prihvaćena, a Mihalkov je napisao novi tekst koji je predstavljao novu nekomunističku Rusiju.
Reči
Verzija iz 1944.
Ruski jezik Союз нерушимый республик свободных | Srpski jezik Neraskidivi savez slobodnih republika, |
Verzija iz 1977.
Ruski jezik Союз нерушимый республик свободных | Srpski jezik Neraskidivi savez slobodnih republika, |
Reference
- ↑ „Gimn SSSR (1943)”. Arhivirano iz originala na datum 2011-05-14. Pristupljeno 2017-10-27.
Spoljašnje veze
- p
- r
- u
- Afganistan
- Armenija
- Azerbejdžan
- Bahrein
- Bangladeš
- Brunej
- Butan
- Filipini
- Gruzija1
- Indija
- Indonezija2
- Irak
- Iran
- Istočni Timor2
- Izrael
- Japan
- Jemen
- Jordan
- Južna Koreja
- Kambodža
- Katar
- Kazahstan1
- Kina3
- Kipar
- Kirgistan
- Kuvajt
- Laos
- Libanon
- Maldivi
- Malezija
- Mjanmar
- Mongolija
- Nepal
- Oman
- Pakistan
- Rusija1
- Saudijska Arabija
- Singapur
- Sirija
- Sjeverna Koreja
- Šri Lanka
- Tadžikistan
- Tajland
- Turkmenistan
- Turska1
- Ujedinjeni Arapski Emirati
- Uzbekistan
- Vijetnam
i zavisne teritorije
- Abhazija
- Južna Osetija
- Palestina
- Tajvan
- Turska Republika Sjeverni Kipar
- Afganistan (1926–1943)
- Afganistan (1943–1973)
- Afganistan (1973–1978)
- Afganistan (1978–1992)
- Afghanistan (1992–1996, 2002—2006)
- Afganistan (2006–2021)
- Azerbejdžan (1991–1992)
- Filipini (1942–1945)
- Gruzija (1918–1921, 1990–2004)
- Perzija (1873–1909)
- Perzija (1909–1933)
- Iran (1933–1979)
- Iran (1979–1980)
- Iran (1980–1990)
- Irak (1932–1958)
- Irak (1958–1965, 2003–2004)
- Irak (1965–1981)
- Irak (1981–2003)
- Južni Vijetnam (1948–75)
- Južni Vijetnam (1969–76)
- Katar (1954–1996)
- Kazahstan (1991–2006)
- Kina (1896–1906)
- Kina (1906–1911)
- Kina (1911–1912)
- Kina (1911–1912)
- Kina (1913–1915, 1921–1928)
- Kina (1915–1921)
- Kina (1927–1949)
- Kirgistan (1991–1992)
- Kmerska Republika (1970–1975)
- Demokratska Kampućija (1975–1993)
- NR Kampućija / Država Kampućija (1979–1992)
- Koreja (1902–1910)
- Kraljevina Nepal (1962–2006)
- Kuvajt (1951–1978)
- Mandžukuo (1932–1945)
- Mongolija (1915–1924)
- Mongolija (1924–1950)
- Osmansko Carstvo 1829–1922
- Palestina (do 1996.)
- Republika Kina (1930–1949)
- Rusko Carstvo (1791–1798, neslužbena)
- Rusko Carstvo (1798–1816)
- Rusko Carstvo (1816–1833)
- Rusko Carstvo (1833–1917)
- Ruska Republika (1917–1918)
- Ruska Država (1918–20)
- Sovjetski Savez (1918–1944)
- Sovjetski Savez (1944–1991)
- Rusija (1991–2000)
- Sijam (1852–1871)
- Sijam (1871–1888)
- Sijam (1888—1932)
- Sjeverni Jemen (1978–1990)
- Tadžikistan (1991–1994)
- Turkmenistan (1991–1996)
- Ujedinjena Arapska Republika (1960–1981)