Lazaristi
| |||
Kratica naziva: | CM | ||
Godina osnivanja: | 1625. | ||
Godina reorganiziranja: | |||
Reorganizator: | - | ||
Mjesto osnivanja: | Pariz | ||
sv. Vinko Paulski | |||
utemeljitelj: | sv. Vinko Paulski | ||
krilatica: | |||
Službeni jezik: | |||
Sjedište: | Via dei Capasso, 30, Rim | ||
superior: | Tomaž Mavrič | ||
čelni čovjek: | superior | ||
Roditeljski red: | |||
Redovi nastali iz ovog reda: | |||
Podredovi: | Sestre milosrdnice | ||
Broj pripadnika: | 3.681 | ||
Poznati pripadnici: | |||
Odijelo: | |||
Lazaristi (latinski: Congregatio Missionis - Kongregacija (družba) misionara[1], akronim: CM) je manji katolički crkveni red poznat po misionarstvu i obrazovanju.[1]
Historija
Taj novi red osnovao je 1625. u Parizu Vincent Paulski (kasnije proglašen svetim) sa ciljem da se bavi misionarstvom i evangelizacijom po siromašnim zemljama i obrazovanjem mladića za svećenike.[1]
Nakon što im je papa Urban VIII. - 1632. odobrio rad, dobili su na korištenje nekadašnji pariški zatvor - Saint-Lazare, pa su ih neki počeli zvati Lazaristi, iako ima i puno onih zemalja gdje ih još uvijek zovu Vincentisti, po osnivaču.[1]
Iz svog pariškog središta, uspjeli su prije smrti svog osnivača 1660.,osnovati i organizirati 550 misionarskih centara po siromašnim zemljama. Lazaristi su se vrlo rano počeli baviti obrazovanjem svećenika, još od 1631. praktički i prije nego što su dobili Saint-Lazare, počeli su svake godine primati po pet ili šest mladića koje bi odškolovali do zaređenja.[1]
Lazaristi su 1642. otvorili svoju stalnu rezidenciju u Rimu, ali nedugo zatim papa je naredio da se svi oni koji bi trebali biti zaređeni u Rimu povuku sa Lazaristima. I Francuska revolucija nanijela je poprilične štete redu, ali su se tokom 19. vijeka oporavili i počeli ponovno napredovati. Lazaristi su stigli u Sjedinjene Američke Države - 1816. i osnovali svoje prve misije u St. Louisu.[1]
Lazaristički redovnici se pored svojih starih aktivnosti (obrazovanje, misionarstvo) danas bave i brojnim drugim aktivnostima (kao i drugi redovnici) pa su kapelani po bolnicama, zatvorima i oružanim snagama.[1]
Izvori
Vanjske veze
- Službene stranice reda (en)
- p
- r
- u
Ančele • Augustinci • Barnabiti • Bazilijanke • Benediktinci • Bijeli Oci • Bosonoge karmelićanke • Bratstvo Jeruzalema • Cisterciti • Dehonijanci • Dominikanci • Družba misionara Krvi Kristove • Franjevci • Franjevci trećoredci glagoljaši • Ivanovci • Isusova mala braća • Malteški red • Kamaldolijanci • Kapucini • Karmelićani • Kartuzijanci • Kćeri Božje ljubavi • Kćeri Srca Isusova • Klanjateljice Krvi Kristove • Klarise • Konventualci • Lazaristi • Marijine sestre • Milosrdne sestre Sv. Križa • Misionari Presvetoga Srca Isusova • Misionarke ljubavi • Montfortanci • Oratorijanci • Oblati Bezgrješne • Palotinci • Pavlini • Pasionisti • Prebendari • Redemptoristi • Salezijanci • Sestre Kraljice svijeta • Sestre milosrdnice • Sestre Milosrdnog Isusa • Sestre Naše Gospe • Sestre pohoda Marijina • Sestre Presvetog Srca Isusova • Služavke Malog Isusa • Školske sestre franjevke Krista Kralja • Spiritanci • Teatinci • Templari • Teutonski viteški red • Trapisti • Uršulinke • Usmiljenke • Vasilijanke • Verbiti • Viteški Red Svetoga Groba u Jeruzalemu • Zajednica svetog Ivana