Frederik Žolio
Žan Frederik Žolio | |
---|---|
Žan Frederik Žolio | |
Лични подаци | |
Датум рођења | (1900-03-19)19. март 1900. |
Место рођења | Pariz, Francuska |
Датум смрти | 14. август 1958.(1958-08-14) (58 год.) |
Место смрти | Pariz, Francuska |
Žan Frederik Žolio (fr. Joliot, Jean-Fréderic; 19. mart 1900 — 14. avgust 1958), francuski naučnik; poznat po veoma značajnim otkrićima iz oblasti nuklearnih nauka i kao suprug Irene Žolío-Kírí, ćerke Marije Kiri.[1][2][3]
Posle završenih studija u Parizu radio je prvih nekoliko meseci kao inženjer u jednoj čeličani, a zatim, od 1925. g. u Institutu za radijum u Parizu. Doktorirao je 1930. g. iz oblasti elektrohemije radioelemenata. Za otkriće veštačke radioaktivnosti i naučne radove iz ove oblasti on i njegova supruga Irena dobili su Nobelovu nagradu 1935. godine.[4]
Dve godine docnije Frederik Žolio je prešao na Sorbonu na Katedru za nuklearnu hemiju. Ovde je postao i lider francuskog programa za atomsku energiju. Jedno od značajnih otkrića koje je učinio Frederik Žolio sa svojim saradnicima bio je dokaz fisije urana, kao i otkriće lančane reakcije fisije.
Za vreme II svetskog rata ostao je u Francuskoj i posvetio se ispitivanju primene radioizotopa u biologiji, a uzeo je i vidnog učešća u francuskom pokretu otpora protiv okupatora.
Posle rata posvetio se reorganizaciji francuske nauke i osnivanju Francuske komisije za atomsku energiju. Međutim, 1950. g. je smenjen sa položaja koje je imao u toj komisiji s obzirom na političku aktivnost pošto je bio istaknut aktivni član francuske Komunističke partije.
Sem na naučnom polju, bio je veoma aktivan i kao naučnik-političar. Bio je prvi predsednik Svetske federacije naučnih radnika i Svetskog saveta za mir. Imao je vrlo vidnog učešća u osnivanju Komisije za atomsku energiju Ujedinjenih nacija i u UNESCO.
Референце
- ^ „Frédéric and Irène Joliot-Curie French chemists”. Britannica. Приступљено 16. 1. 2021. (језик: енглески)
- ^ „Frederic Joliot-Curie”. Atomic Heritage. Приступљено 16. 1. 2021. (језик: енглески)
- ^ „Joliot, Frédéric”. Encyclopedia. Приступљено 16. 1. 2021. (језик: енглески)
- ^ „Frédéric Joliot Biographical”. The Nobel Prize. Приступљено 16. 1. 2021. (језик: енглески)
Spoljašnje veze
- p
- r
- u
- 1901. Jakobus Henrikus van ’t Hof
- 1902. Herman Emil Fišer
- 1903. Svante Arenijus
- 1904. Vilijam Remzi
- 1905. Adolf fon Bajer
- 1906. Anri Moasan
- 1907. Eduard Buhner
- 1908. Ernest Raderford
- 1909. Vilhelm Ostvald
- 1910. Oto Valah
- 1911. Marija Kiri
- 1912. Viktor Grinjar i Pol Sabatje
- 1913. Alfred Verner
- 1914. Teodor Vilijam Ričards
- 1915. Rihard Vilšteter
- 1918. Fric Haber
- 1920. Valter Herman Nernst
- 1921. Frederik Sodi
- 1922. Fransis Vilijam Aston
- 1923. Fric Pregl
- 1925. Rihard Adolf Žigmondi
- 1926. Teodor Svedberg
- 1927. Hajnrih Oto Viland
- 1928. Adolf Vindaus
- 1929. Artur Harden i Hans fon Ojler-Helpin
- 1930. Hans Fišer
- 1931. Karl Boš i Fridrih Bergijus
- 1932. Erving Langmjur
- 1934. Harold Juri
- 1935. Frederik Žolio i Irena Žolio-Kiri
- 1936. Peter Debi
- 1937. Volter Norman Hauort i Paul Karer
- 1938. Ričard Kun
- 1939. Adolf Butenant i Lavoslav Ružička
- 1943. Đerđ de Heveš
- 1944. Oto Han
- 1945. Arturi Ilmari Virtanen
- 1946. Džejms Bačeler Samner, Džon Hauard Nortrop i Vendel Meredit Stenli
- 1947. Ser Robert Robinson
- 1948. Arne Tizelijus
- 1949. Vilijam Džiok
- 1950. Oto Dils i Kurt Alder
- 1951. Edvin Matison Makmilan i Glen Teodor Siborg
- 1952. Arčer Džon Porter Martin i Ričard Lorens Milington Sing
- 1953. Herman Štaudinger
- 1954. Lajnus Karl Poling
- 1955. Vinsent du Vinjo
- 1956. Ser Siril Norman Hinšelvud i Nikolaj Nikolajevič Semjonov
- 1957. Aleksandar R. Tod, baron Tod
- 1958. Frederik Sanger
- 1959. Jaroslav Hejrovski
- 1960. Vilard Frenk Libi
- 1961. Melvin Kalvin
- 1962. Maks Ferdinand Peruc i Džon Kauderi Kendru
- 1963. Karl Zigler i Đulio Nata
- 1964. Doroti Kroufut Hodžkin
- 1965. Robert Berns Vudvard
- 1966. Robert Sanderson Maliken
- 1967. Manfred Ajgen, Ronald Džordž Rejford Noriš i Džordž Porter
- 1968. Lars Onsager
- 1969. Derek Barton i Od Hasel
- 1970. Luis Federiko Leloir
- 1971. Gerhard Hercberg
- 1972. Kristijan B. Anfinsen, Stanford Mur i Vilijam Stajn
- 1973. Ernst Oto Fišer i Džefri Vilkinson
- 1974. Pol Flori
- 1975. ser Džon Vorkap Kornfort i Vladimir Prelog
- 1976. Vilijam Lipskomb
- 1977. Ilja Prigožin
- 1978. Piter D. Mičel
- 1979. Herbert Si Braun i Džordž Vitig
- 1980. Pol Berg, Volter Gilbert i Frederik Sanger
- 1981. Keniči Fukui i Roald Hofman
- 1982. Aron Klug
- 1983. Henri Taub
- 1984. Robert Brus Merifild
- 1985. Herbert A. Hauptman i Džerom Karl
- 1986. Dadli R. Heršbak, Juan T. Li i Džon Polanji
- 1987. Donald Dž. Kram, Žan-Mari Len i Čarls Dž. Pedersen
- 1988. Johan Dajzenhofer, Robert Huber i Hartmut Mihel
- 1989. Sidni Altman i Tomas R. Ček
- 1990. Elajas Džejms Kori
- 1991. Rihard R. Ernst
- 1992. Rudolf A. Markus
- 1993. Kari B. Malis i Majkl Smit
- 1994. Džordž A. Ola
- 1995. Paul Krucen, Mario Molina i F. Šervud Rouland
- 1996. Robert Kerl, Ser Harold Kroto i Ričard Smoli
- 1997. Pol D. Bojer, Džon E. Voker i Jens K. Skou
- 1998. Volter Kon i Džon A. Popl
- 1999. Ahmed Zevail
- 2000. Alan Dž. Higer, Alan Dž. Makdajarmid i Hideki Širakava
- 2001. Vilijam S. Nouls, Rjodži Nojori i K. Bari Šarples
- 2002. Kurt Vitrih, Džon B. Fen i Koiči Tanaka
- 2003. Piter Agri i Roderik Makinon
- 2004. Aron Čihanover, Avram Herško i Irvin Rouz
- 2005. Robert Grabs, Ričard Šrok i Iv Šoven
- 2006. Rodžer D. Kornberg
- 2007. Gerhard Ertl
- 2008. Osamu Šimomura, Martin Čalfi i Rodžer Čen
- 2009. Venkatraman Ramakrišnan, Tomas Stajc i Ada Jonat
- 2010. Ričard Hek, Ej-iči Negiši i Akira Suzuki
- 2011. Danijel Šehtman
- 2012. Robert Lefkovic i Brajan Kobilka
- 2013. Martin Karplus, Majkl Levit i Arje Varšel
- 2014. Erik Becig, Štefan Hel i Vilijam Merner
- 2015. Tomas Lindal, Pol Modrič i Aziz Sandžar
- 2016. Žan-Pjer Sovaž, Frejzer Stodart i Ben Feringa
- 2017. Žak Diboše, Joahim Frank i Ričard Henderson
- 2018. Frensis Arnold, Džordž Smit i Greg Vinter
- 2019. Džon B. Gudinaf, M. Stenli Vitingam i Akira Jošino
- 2020. Emanuel Šarpentje i Dženifer Dudna
- 2021. Benjamin List i Dejvid Makmilan
- 2022. Karolin Bertoci, Morten Meldal i Karl Bari Šarples
- 2023: Mungi Bavendi, Luis Brus i Aleksej Ekimov